Generalizirana i socijalna anksioznost u adolescenata — brige, pritisak i izbjegavanje

U adolescenciji se anksioznost često mijenja: manje je vezana uz roditelje, a više uz školski uspjeh, odnose s vršnjacima, identitet i sliku o sebi. Adolescent može izgledati “samo povučeno” ili “samo perfekcionistički”, a zapravo se iznutra boriti s intenzivnim brigama i strahom od procjene.

Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP): “stalne brige o svemu”

Kod GAP-a dijete ili adolescent ima kroničnu zabrinutost koja nije vezana uz jednu temu. Brige se mogu odnositi na školu, zdravlje, obitelj, financije, katastrofe.

Česti znakovi:

• stalno traženje razuvjeravanja (“Jesam li dobro?”, “Hoće li se nešto loše dogoditi?”)

• nemir, napetost, razdražljivost

• teškoće koncentracije

• mišićna napetost

• smetnje spavanja

Važno: kod djece je za dijagnozu često dovoljan i manji broj simptoma nego kod odraslih, a tjelesne tegobe mogu biti u prvom planu.

Socijalna anksioznost: “što ako me procijene?”

Socijalna anksioznost je strah od negativne procjene drugih. Može izgledati kao:

• izbjegavanje odgovaranja, prezentacija, druženja

• intenzivna nelagoda u nepoznatim situacijama

• crvenjenje, drhtanje, mučnina

• sniženo samopoštovanje i strah od kritike

Introverzija ili socijalna anksioznost?

• Introverzija: osoba voli mirnije aktivnosti i manji krug ljudi, ali se može uključiti kad želi.

• Socijalna anksioznost: osoba želi, ali ne može — jer je strah i anticipacija preplavljujuća, pa dolazi do izbjegavanja.

Socijalna anksioznost “online”

Kod adolescenata se često vidi i kroz:

• strah od objava i komentara

• prekomjerno uređivanje poruka

• stres oko “seen-a”, uspoređivanja i broja lajkova

• povlačenje iz grupnih chatova

Što je cilj liječenja?

Ne “ukloniti svaku tjeskobu”, nego:

• naučiti prepoznati i regulirati anksioznost

• smanjiti izbjegavanje

• vratiti funkcioniranje (škola, odnosi, aktivnosti)

• ojačati osjećaj kompetencije i sigurnosti

Najčešće se kombiniraju psihoterapija (kognitivno-bihevioralna i/ili psihodinamska), rad s roditeljima i u težim slučajevima farmakoterapija uz psihoterapiju.

Tehnike prve pomoći (za početak)

• Disanje (sporije izdah nego udah) za smanjenje fizičke napetosti.

• Uzemljenje (grounding): 5 stvari koje vidim, 4 koje osjećam dodirom, 3 koje čujem…

• Plan za tešku situaciju (npr. prezentaciju): mali koraci + realna očekivanja + fokus na “dovoljno dobro”.

Kada razmotriti farmakoterapiju?

Kod djece i adolescenata lijekovi se razmatraju kada su simptomi izraženi, dugotrajni i značajno narušavaju funkcioniranje, osobito uz komorbiditet. Uobičajeno se farmakoterapija planira uz psihoterapiju i redovito praćenje.

Naručivanje i obrazac

• Naručivanje: 091 605 84 76

• Email: info@poliklinikagoldenmind.hr

• Web: https://www.poliklinikagoldenmind.hr

Obrazac za naručivanje (kopirajte i pošaljite emailom):

• Ime i prezime adolescenta:

• Dob:

• Razlog javljanja (brige, napadi panike, izbjegavanje škole/društva, somatske tegobe):

• Trajanje simptoma:

• Školsko funkcioniranje (npr. izostanci, pad koncentracije, pritisak):

• Spavanje (teškoće usnivanja/prosanjivanja):

• Je li već bilo ranije procjene ili terapije (da/ne):

• Kontakt roditelja/skrbnika (telefon):

• Preferirani termin (jutro/popodne) i dani (ako imate):

Napomena: Ovaj tekst je informativan i ne može zamijeniti individualnu kliničku procjenu.