Separacijska anksioznost i izostajanje iz škole — što se zapravo događa?

Jedan od najčešćih razloga zbog kojeg dijete odbija vrtić ili školu nije “lijenost” niti “inat”, nego anksioznost. Posebno je čest separacijski anksiozni poremećaj (SAP) — strah od odvajanja od figure privrženosti.

Važno je znati: dijete koje ujutro plače, ima bolove u trbuhu ili panično reagira često ne “glumi”, nego doživljava stvarnu tjeskobu.

Kako izgleda separacijski anksiozni poremećaj?

Dijete može:

• stalno brinuti da će se roditelju nešto dogoditi (bolest, smrt)

• odbijati odlazak u školu/vrtić

• teško zaspati samo i tražiti spavanje s roditeljima

• imati strah ostati samo kod kuće

• imati noćne more s temom separacije

Česte su i somatske tegobe (mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, glavobolje), osobito prije odvajanja. Roditelji ponekad prvo prolaze brojne pretrage — a dijete zapravo “govori tijelom”.

“Školska fobija” — zašto je to neprecizan pojam?

U praksi se često koristi izraz “školska fobija”, ali on može skrivati različite uzroke izostajanja iz škole:

• separacijska anksioznost

• socijalna anksioznost

• depresivnost

• stres i poteškoće prilagodbe

• specifične teškoće učenja

• poremećaji ponašanja

Zato je važno napraviti procjenu: čega se dijete zapravo boji i što izbjegava.

“Ne mogu” ili “neću”? Kako prepoznati anksioznost iza otpora

Kod anksioznosti često vidimo:

• izražene tjelesne simptome prije odlaska

• paniku, plač, “zalijepljenost” za roditelja

• olakšanje čim ostane kod kuće

Kod drugih uzroka (npr. ponašajnih) obrazac može izgledati drugačije. No u praksi se uzroci često i preklapaju — zato je procjena važna.

Što pomaže?

• Jasna, mirna rutina odlaska u školu.

• Postupno smanjivanje izbjegavanja (uz podršku).

• Rad s roditeljima (jer roditeljska anksioznost i pretjerana zaštitničnost mogu održavati problem).

• Psihoterapija usmjerena na sigurnost, regulaciju emocija i separaciju.

Što NE pomaže (iako zvuči logično)

• duga jutarnja pregovaranja

• “danas možeš ostati doma da se smiriš” (ako se ponavlja)

• prijetnje i posramljivanje

• preuzimanje svih situacija umjesto djeteta

Plan povratka u školu: mali koraci, jasni dogovori

Kad izostanci traju dulje, često je korisno napraviti plan:

• dogovor s roditeljem i djetetom što je prvi realan korak

• kontakt sa školom (razrednik/stručna služba)

• postupno povećanje boravka u školi

• praćenje simptoma i nagrađivanje truda (ne “savršene izvedbe”)

Ako dijete tjednima izostaje, izolira se ili se simptomi pogoršavaju — dobro je potražiti stručnu pomoć ranije, a ne “čekati da prođe”.

Naručivanje i obrazac

• Naručivanje: 091 605 84 76

• Email: info@poliklinikagoldenmind.hr

• Web: https://www.poliklinikagoldenmind.hr

Obrazac za naručivanje (kopirajte i pošaljite emailom):

• Ime i prezime djeteta/adolescenta:

• Dob:

• Razlog javljanja (1–2 rečenice):

• Trajanje simptoma:

• Izostanci iz škole/vrtića (da/ne; ako da, koliko često):

• Somatske tegobe (npr. bolovi u trbuhu, glavobolje):

• Kontakt roditelja/skrbnika (telefon):

• Preferirani termin (jutro/popodne) i dani (ako imate):

Napomena: Ovaj tekst je informativan i ne može zamijeniti individualnu kliničku procjenu.